UKAPAVANJE OČNIH KAPI

Povući donju vjeđu prema dolje i u donju prijelaznu brazdu kapnuti jednu ili dvije kapljice. Bolesnik treba žmiriti minutu-dvije kako treptanje i suzenje ne bi ispralo ukapani lijek. Treba izbjegavati kapanje na rožnicu, jer je neugodno.

 

OČNE MASTI

Masti imaju dulje djelovanje nego kapi, ali zamućuju vid i bolesnicima je teže primjenjivati ih. Najpodesnije su za korištenje prije spavanja i kad je oko pokriveno, jer se tako duže zadržavaju u spojničnoj vrećici.

Stavljanje masti: donja vjeđa se uhvati s dva prsta i odvoji od očne jabučice, potom se u donju prijelaznu brazdu istisne oko 5 mm masti.

OKLUZIJA OKA

Ako je pokrivanje ozlijeđenog ili upaljenog oka potrebno, onda valja preporučiti bolesniku da pokrije oba oka i miruje u zamračenoj prostoriji. Pokrivanje samo bolesnog oka je manje djelotvorno, jer pokretanje zjenice i mišića zdravog oka induciraju iste pokrete i na pokrivenom oku.

OBLOZI

Topli oblozi se koriste kod infekcija. Hladni oblozi se koriste nakon traume ili operacije oka, te kod oteklina adneksa oka. Za obloge su najpogodniji tuferi za okluziju oka, namočeni u toplu odnosno hladnu vodu.

MIKROBIOLOŠKE KULTURE

Kod konjunktivitisa se ne rade rutinski. Obvezatno treba uzeti bris kod teških infekcija oka, nekih vrsta rožničnih ulkusa, te kod sumnje na gljivičnu infekciju. Uzorak treba dostaviti mikrobiološkom laboratoriju što je prije moguće.

ANTIBIOTIČKE KAPI I MASTI

Prvi izbor kod konjunktivitisa je neki antibiotik u obliku očnih kapi ili masti. Na tržištu se mogu naći preparati sulfacetamida, kloramfenikola, tobramicina, gentamicina, te kombinacija neomicin + polimiksin + bacitracin. Oprez: neomicin može biti alergen, osobito kod produženog korištenja.

Kod konjunktivitisa ordinira se antibiotičke kapi svakog sata preko dana, a

svaka 2-3 sata preko dana idućih nekoliko dana. Produljena lokalna upotreba antibiotika može uzrokovati iritacioni ili kemijski konjunktivitis.

SISTEMSKI ANTIBIOTICI

Daju se oralno ili parenteralno i to samo kod težih infekcija: gonoroične oftalmije, endoftalmitisa, celulitisa orbite, dakriocistitisa, tromboze kavernoznog sinusa, specifičnih infekcija (trahom, tuberkuloza), perforativnih ozljeda, te kod prednjeg ili stražnjeg uveitisa nepoznate etiologije (djelovanje na skriveno žarište).

STEREOIDNE KAPI I MASTI

Obično se radi o kombinaciji steroida i antibiotika, a rjeđe o samom steroidu. Daju se kod neinfektivnih upala prednjeg segmenta (alergijski konjunktivitis, iridociklitis, neki keratitisi. Često se zaboravlja da steroidi koče epitelizaciju rožnice i smanjuju prirodnu obranu oka. Upotreba steroida kod erozije pogoršat će je, a kod herpetičkog i fungalnog keratitisa može uzrokovati perforaciju rožnice. Dugotrajna

lokalna primjena steroida može uzrokovati kataraktu i glaukom.

ANTIREUMATICI

Daju se lokalno kao pomoćna terapija kod endogenih upala (irido-

ciklitis), naročito ako se zbog oštećenja rožnice ne smiju davati steroidi. Oralno se daju kod endogenih upala sa reumatskom pozadinom.

TOPIČKI ANESTETICI

Kod nas se koristi gotovo isključivo samo tetrakain, i to samo u dijagnostici i za lokalne zahvate. Nikako ga se ne smije koristiti

terapijski za olakšavanje boli zato što sprečava zarastanje rožnice i toksičan je za njen epitel. Za smanjenje okularnih smetnji i

olakšavanje boli uzrokovanih oštećenjem rožnici daju se analgetici sistemno.

UMJETNE SUZE

Sadrže polivinil-alkohol ili metil-celulozu. Na tržištu ima mnogo sličnih preparata. Bolji su preparati bez konzervansa jer je on često alergen i

podražuje oko. Umjetne suze su pogodne za dugotrajnu upotrebu kod suhog oka ili kao pomoć kod nošenja kontaktnih leća.

DEKONGESTIVI

Obično sadrže fenilefrin, nafazolin, tetrizolin ili slične vazokonstriktorne tvari. Ponekad su u kombinaciji sa antihistaminicima. Povremena upotreba

je neškodljiva, no pacijenti ih često koriste samoinicijativno

i dugotrajno, što uzrokuje iritaciju oka i reaktivnu hiperemiju.

CIKLOPLEGICI i MIDRIJATICI

Midrijatici uzrokuju širenje zjenice, slično cikloplegicima. Treba znati da smeđe šarenice zahtijevaju jači midrijatik od svijetlih.

Cikloplegici izazivaju paralizu cilijarnog mišića i midrijazu, potrebne u skijaskopiji i pregledu stražnjeg segmenta. Pacijenta treba upozoriti da ove kapi tokom nekoliko sati zamućuju vid na blizinu, te da će im zbog široke zjenice smetati jače svjetlo. Djelovanje svih cikloplegika

i midrijatika počinje za 15-60 minuta, no razlikuju se u trajanju

djelovanja. Tropikamid 1% se koristi najčešće. Ukapa se dva puta tokom pet minuta. Midrijaza nastaje za 20 minuta, a traje oko četiri sata.

Ciklopentolat 1% je jači i djeluje oko 24 sata.

Homatropin 1-2% djeluje oko dva dana.

Atropin 1% je najjači cikloplegik i djeluje do sedam dana.

Fenilefrin-hidroklorid 10% je midijatik bez cikloplegičke komponente.

ANTIGLAUKOMSKI LIJEKOVI

Timolol 0,25% i 0,5% (Timalen®, Metablen®) služi liječenju glaukoma

otvorenog kuta. Smanjuje sekreciju sobne vodice za oko 20%. Kontraindiciran je kod astmatičara.

Pilokarpin 1%, 2% i 4% izaziva miozu i pojačava drenažu sobne vodice. Daje se 1-6 puta dnevno. Preparat u obliku gela (Pilogel®) daje se jednom dnevno uvečer, a ima učinak kao i kapanje kapljica svakih 4-6 sati.

INHIBITORI KARBOANHIDRAZE

1) Acetazolamid (Diamox® tbl.) je oralni inhibitor karboanhidraze i smanjuje

produkciju sobne vodice za oko 30%. Ima sistemsko djelovanje i brojne nuspojave, osobito kod starijih ljudi: parestezije, smetenost, povećani rizik bubrežnih kamenaca itd.

2) Dorzolamid (Trusopt®) je topički inhibitor karboanhidraze, djelotvoran gotovo kao i oralni inhibitori, no s mnogo manje nuspojava.

ANALOZI PROSTAGLANDINA

1) Latanoprost (Xalatan®) je analog prostaglandina koji povećava uveoskleralnu drenažu sobne vodice. To je novi preparat koji pruža mnogo nade kod glaukoma otpornih na druge vrste lijekova, te glaukoma s noćnim povišenjima tlaka. Može uzrokovati hiperpigmentaciju šarenice, hipertrihozu trepavica i uveitis.

 

ANTIVIRUSNI LIJEKOVI

Aciklovir (Aclovir®, Zovirax®, Virolex®) u obliku masti (rjeđe i tableta) koristi se za herpes simplex keratitis.

Noviji antivirusni lijekovi - ganciklovir, famciklovir, trifluorotimidin, idoksiuridin, vidarabin i foskarnet. Među njima najviše su u primjeni famciklovir, te ganciklovir koji djeluje protiv oba tipa virusa herpes simpleksa, Epstein-Barrovog, varicella-zoster virusa i citomegalovirusa, a može se primjenjivati i intravitrealno.